Bookbot
Obecnie nie mamy tej książki w magazynie

Pareyson, Levinas i etike konačnoga

Ususret novopoganstvu

Parametry

  • 248 stron
  • 9 godzin czytania

Więcej o książce

Ovo je pionirski rad na hrvatskom govornom području koji po prvi put uvodi misao talijanskog filozofa Luigia Pareysona u filozofski-teološki korpus. Knjiga, kroz prizmu Pareysona i Levinas, istražuje duhovnu ostavštinu Zapada nakon Hegelovog sustava, koji je završio u historicizmu i "mistici konačnoga". Ovi autori, inspirirani judeokršćanskom tradicijom, nude koncept "transcendencije beskonačnoga". Pareyson izlaže hermeneutiku iz ontologije, postavljajući povijest kao prostor "objavljujuće misli", dok Levinas, kroz fenomenologiju ljudskog lica, dolazi do ideje "suviška" koji nadilazi povijesno prisutno. Oba autora razvijaju etiku odgovornosti, naglašavajući da drugi nije reduciran na isto, što može dovesti do manipulativnih i totalitarnih tendencija. Etike konačnoga, napuštajući judeokršćansko naslijeđe, gledaju povijest kao skup mitova korisnih za etičko usavršavanje, definirajući se kao novopoganstvo. Dijalog između grčke i judeokršćanske paradigme, koji je kroz povijest bio plodan, predstavlja temelj za nastanak Europe. Knjiga poziva na ponovno otvaranje tog dijaloga u kontekstu tehničko-znanstvene ere, koristeći metaforu "nomadske misli" kao prostor susretanja.

Zakup książki

Pareyson, Levinas i etike konačnoga, Ivica Šola

Język
Rok wydania
2013
Oprawa
(miękka)
Jak tylko się pojawi, wyślemy Ci wiadomość e-mail.

Metody płatności

Nikt jeszcze nie ocenił.

Tytuł
Pareyson, Levinas i etike konačnoga
Podtytuł
Ususret novopoganstvu
Język
chorwacki
Oprawa
miękka
Liczba stron
248
ISBN10
9536931613
ISBN13
9789536931613
Seria
Tagi
Opis
Ovo je pionirski rad na hrvatskom govornom području koji po prvi put uvodi misao talijanskog filozofa Luigia Pareysona u filozofski-teološki korpus. Knjiga, kroz prizmu Pareysona i Levinas, istražuje duhovnu ostavštinu Zapada nakon Hegelovog sustava, koji je završio u historicizmu i "mistici konačnoga". Ovi autori, inspirirani judeokršćanskom tradicijom, nude koncept "transcendencije beskonačnoga". Pareyson izlaže hermeneutiku iz ontologije, postavljajući povijest kao prostor "objavljujuće misli", dok Levinas, kroz fenomenologiju ljudskog lica, dolazi do ideje "suviška" koji nadilazi povijesno prisutno. Oba autora razvijaju etiku odgovornosti, naglašavajući da drugi nije reduciran na isto, što može dovesti do manipulativnih i totalitarnih tendencija. Etike konačnoga, napuštajući judeokršćansko naslijeđe, gledaju povijest kao skup mitova korisnih za etičko usavršavanje, definirajući se kao novopoganstvo. Dijalog između grčke i judeokršćanske paradigme, koji je kroz povijest bio plodan, predstavlja temelj za nastanak Europe. Knjiga poziva na ponovno otvaranje tog dijaloga u kontekstu tehničko-znanstvene ere, koristeći metaforu "nomadske misli" kao prostor susretanja.