Bookbot

Gec i Majer. Kontrolni punkt

Ocena książki

Parametry

  • 208 stron
  • 8 godzin czytania

Więcej o książce

Romani Gec i Majer i Kontrolni punkt pripadaju „ratnom“ opusu Davida Albaharija. Iako su skoro po svemu različiti, spaja ih nemogućnost da se pronađe smisao mržnje, kao i logika u neumoljivoj organizaciji rata. Gec i Majer su stvarne ličnosti o kojima se ne zna gotovo ništa, osim da su bili esesovci koji su „dušegupkom“ svakodnevno odvozili u smrt Jevreje iz logora Staro sajmište. U arhivima ne postoje sačuvane njihove fotografije, ne zna se šta su radili pre rata niti posle njega. Oslanjajući se na sopstvenu imaginaciju i nekoliko oskudnih informacija o njihovim aktivnostima i navikama, pisac nas majstorski dovodi u ravan svakodnevice dvojice masovnih ubica. On nas suočava s jednim od najznačajnijih pitanja oživljenih tokom krvavog dwudziestego wieku: koliko je potrebno da čovek, pod plaštom odanosti poslu i naciji, izgubi svaku ljudskost? U Kontrolnom punktu, sve je nepoznanica: nepoznata vojska nepoznate države i nepoznati neprijatelji. Pojedinac – u ovom slučaju, komandant – ponekad surov, ponekad pravičan, predstavlja tipično sluđenog aktera u toj najbesmislenijoj i najstalnijoj od svih veština, veštini ratovanja. Trudeći se da nam približi sve pojedinosti položaja jedinice poslate na zaboravljeni zadatak, Albahari nas u stvari udaljava od ideje da su ratovi, ipak, ponekad potrebni.

Zakup książki

Gec i Majer. Kontrolni punkt, David Albahari

Język
Rok wydania
2015
Oprawa
(twarda)
Jak tylko się pojawi, wyślemy Ci wiadomość e-mail.

Metody płatności

4,4
Bardzo dobra
3 Ocena

Brakuje nam tutaj Twojej recenzji.

Tytuł
Gec i Majer. Kontrolni punkt
Język
polski
Rok wydania
2015
Oprawa
twarda
Liczba stron
208
ISBN10
8677024212
ISBN13
9788677024215
Seria
Tagi
Ocena
4,35 z 5
Opis
Romani Gec i Majer i Kontrolni punkt pripadaju „ratnom“ opusu Davida Albaharija. Iako su skoro po svemu različiti, spaja ih nemogućnost da se pronađe smisao mržnje, kao i logika u neumoljivoj organizaciji rata. Gec i Majer su stvarne ličnosti o kojima se ne zna gotovo ništa, osim da su bili esesovci koji su „dušegupkom“ svakodnevno odvozili u smrt Jevreje iz logora Staro sajmište. U arhivima ne postoje sačuvane njihove fotografije, ne zna se šta su radili pre rata niti posle njega. Oslanjajući se na sopstvenu imaginaciju i nekoliko oskudnih informacija o njihovim aktivnostima i navikama, pisac nas majstorski dovodi u ravan svakodnevice dvojice masovnih ubica. On nas suočava s jednim od najznačajnijih pitanja oživljenih tokom krvavog dwudziestego wieku: koliko je potrebno da čovek, pod plaštom odanosti poslu i naciji, izgubi svaku ljudskost? U Kontrolnom punktu, sve je nepoznanica: nepoznata vojska nepoznate države i nepoznati neprijatelji. Pojedinac – u ovom slučaju, komandant – ponekad surov, ponekad pravičan, predstavlja tipično sluđenog aktera u toj najbesmislenijoj i najstalnijoj od svih veština, veštini ratovanja. Trudeći se da nam približi sve pojedinosti položaja jedinice poslate na zaboravljeni zadatak, Albahari nas u stvari udaljava od ideje da su ratovi, ipak, ponekad potrebni.