Bookbot

Teorija književnosti

Parametry

  • 314 stron
  • 11 godzin czytania

Więcej o książce

Ova je knjiga namijenjena učenicima srednjih škola, studentima književnosti i svima onima koji se žele upoznati s osnovnim pojmovima teorije književnosti i nekim osnovnim problemima znanstvenog proučavanja književnosti. Ona pokušava objasniti čitatelju porijeklo, upotrebu i namjenu pojedinih pojmova koji se najčešće rabe u teoriji književnosti, uputiti ga u svrhe, zadatke i metode proučavanja književnosti i omogućiti mu neku orijentaciju u različitim pravcima razvoja suvremene znanosti o književnosti. Nastojao sam da izbor problema i način izlaganja budu pristupačni svakome, bez obzira na njegovo obrazovanje i prethodno poznavanje teorije književnosti, ali sam se pri tome strogo čuvao takvih pojednostavnjivanja kakva bi mogla dovesti u pitanje potrebu da se uvijek zadrži ona razina znanosti o književnosti ispod koje, smatram, danas više ne smije ići ni tekuća književna kritika, niti književnoteorijska i književnokritička publicistika, a najmanje pak nastava književnosti.

Zakup książki

Teorija književnosti, Milivoj Solar

Język
Rok wydania
1996
Oprawa
(twarda)
Jak tylko się pojawi, wyślemy Ci wiadomość e-mail.

Metody płatności

Nikt jeszcze nie ocenił.

Tytuł
Teorija književnosti
Rok wydania
1996
Oprawa
twarda
Liczba stron
314
ISBN10
953050733X
ISBN13
9789530507333
Seria
Opis
Ova je knjiga namijenjena učenicima srednjih škola, studentima književnosti i svima onima koji se žele upoznati s osnovnim pojmovima teorije književnosti i nekim osnovnim problemima znanstvenog proučavanja književnosti. Ona pokušava objasniti čitatelju porijeklo, upotrebu i namjenu pojedinih pojmova koji se najčešće rabe u teoriji književnosti, uputiti ga u svrhe, zadatke i metode proučavanja književnosti i omogućiti mu neku orijentaciju u različitim pravcima razvoja suvremene znanosti o književnosti. Nastojao sam da izbor problema i način izlaganja budu pristupačni svakome, bez obzira na njegovo obrazovanje i prethodno poznavanje teorije književnosti, ali sam se pri tome strogo čuvao takvih pojednostavnjivanja kakva bi mogla dovesti u pitanje potrebu da se uvijek zadrži ona razina znanosti o književnosti ispod koje, smatram, danas više ne smije ići ni tekuća književna kritika, niti književnoteorijska i književnokritička publicistika, a najmanje pak nastava književnosti.