
Bolja polovica hrabrosti
Autorzy
Więcej o książce
Pripovjedač Flaks se sastaje sa starim prijateljima, prisjećajući se mladih dana i odlučuje organizirati izlet u Brestovje. Ovaj izlet koristi za prikupljanje starih natpisa iz 19. stoljeća, dok piše doktorsku disertaciju iz filologije. U Ziti upoznaje njenu sestričnu Anitu, s kojom flertuje, te njenu tetu koja mu daje na čitanje svoj roman. Priča u romanu smještena je u južnu Hrvatsku i prati djevojku Anu koja se udaje za mladog liječnika Vojka. Nakon njegove smrti na početku rata, Ana redovito odlazi na njegov grob, gdje primjećuje tajanstvenog mladića. S vremenom se pita dolazi li na grob zbog svog pokojnog supruga ili da bi vidjela mladića. Nakon povratka iz Brestovja i razgovora s tetom o razvoju priče, Flaks odlučuje prihvatiti posao profesora engleskog jezika u Brestovju. Temeljna pitanja romana istražuju odnos umjetnosti i moći te književnosti i zbilje. Autorica stvara paralelne narative, gdje pripovjedač osjeća kako ga odnos s tetom zarobljava, što ga tjera na bijeg. Književnost se otkriva kao mreža koja podčinjava čitatelja, dok se pitanje stvarnosti i književnosti prepliće. Pripovjedač bira autentičnost, a dijalog između suvremenosti i tradicije čini ovaj roman prvim hrvatskim postmodernističkim djelom.
Zakup książki
Bolja polovica hrabrosti, Ivan Slamnig
- Język
- Rok wydania
- 2004
- Oprawa
- (twarda)
Metody płatności
Nikt jeszcze nie ocenił.
- Tytuł
- Bolja polovica hrabrosti
- Autorzy
- Ivan Slamnig
- Wydawca
- Večernji list
- Rok wydania
- 2004
- Oprawa
- twarda
- Liczba stron
- 120
- ISBN10
- 9537161102
- ISBN13
- 9789537161101
- Seria
- Kategorie
- Tagi
- Uniwersytet
- Opis
- Pripovjedač Flaks se sastaje sa starim prijateljima, prisjećajući se mladih dana i odlučuje organizirati izlet u Brestovje. Ovaj izlet koristi za prikupljanje starih natpisa iz 19. stoljeća, dok piše doktorsku disertaciju iz filologije. U Ziti upoznaje njenu sestričnu Anitu, s kojom flertuje, te njenu tetu koja mu daje na čitanje svoj roman. Priča u romanu smještena je u južnu Hrvatsku i prati djevojku Anu koja se udaje za mladog liječnika Vojka. Nakon njegove smrti na početku rata, Ana redovito odlazi na njegov grob, gdje primjećuje tajanstvenog mladića. S vremenom se pita dolazi li na grob zbog svog pokojnog supruga ili da bi vidjela mladića. Nakon povratka iz Brestovja i razgovora s tetom o razvoju priče, Flaks odlučuje prihvatiti posao profesora engleskog jezika u Brestovju. Temeljna pitanja romana istražuju odnos umjetnosti i moći te književnosti i zbilje. Autorica stvara paralelne narative, gdje pripovjedač osjeća kako ga odnos s tetom zarobljava, što ga tjera na bijeg. Književnost se otkriva kao mreža koja podčinjava čitatelja, dok se pitanje stvarnosti i književnosti prepliće. Pripovjedač bira autentičnost, a dijalog između suvremenosti i tradicije čini ovaj roman prvim hrvatskim postmodernističkim djelom.