Ivana Brlić-Mažuranić Książki

Rimede digte af 3 klassiske kroatiske forfattere.

The story of the brave mouse Hlapić and his many adventures.

Výber z Rozprávok z pradávna. Druhé, prepracované vydanie.

Povijesno-pustolovni roman za mladež “Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata” objavljen je 1937. godine te je – ne s pravom – manje poznat od, primjerice, Šegrta Hlapića ili “Priča iz davnine”. Ali tko posegne za ovim štivom, pročitat će ga nadušak, u najmanju ruku kao što se čita poznati i razvikani Tolkienov ciklus “Gospodar prstenova”. Potku za priču autorica je našla u povijesnoj studiji svoga oca Vladimira Mažuranića naslovljenoj: “Malek Jaša Dubrovčanin u Indiji godine 1480.-1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća”. Ova je studija bila objavljena u “Zborniku kralja Tomislava u spomen tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva”. U njoj Mažuranić dokazuje da je potkralj Gudžerata, indijske pokrajine i kraljevstva, znan u povijesti kao Malek Az, zapravo čovjek s naše obale, kao dijete odveden u sužanjstvo. Ivana pak na osnovi povijesnih činjenica tka priču o njegovu životnom putu na kojem nikad nije zaboravio svoje podrijetlo ni križ utetoviran mu pod pazuho. A u tome i jest moralna pouka – poštuj podrijetlo, ne odustaj od snova, bori se za dobro i istinu. Jezik I. Brlić-Mažuranić je osebujan i slikovit, a atmosfera romana egzotična. Razigranom maštom autorica opisuje daleke krajeve, povijesne ličnosti, a likove produbljuje služeći se govornom karakterizacijom.

Ivana Brlić-Mažuranić svjetsku je slavu i glas "hrvatskog Andersena" stekla djelima Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Ove su knjige doživjele brojna izdanja i prevedene su na petnaestak jezika. I. B. Mažuranić naša je prva spisateljica – akademik, a dva puta je predložena za Nobelovu nagradu iz književnosti. Prekrasne priče Šuma Striborova, Regoč, Jagor, Kako je Potjeh tražio istinu… nezaobilazni su dio svakog djetinjstva. Ljepota ovih priča je u riječima i mudrostima, u tečnom pripovijedanju i slikovitom izražavanju. Knjigu je za Striborovo izdanje ilustrirao Krešimir Zimonić, a nadahnutim pogovorom popratila Sunčana Škrinjarić.

Priče iz davnine , glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac. Zbirka je objavljena 1916. u izdanju Matice hrvatske, a drugo izdanje doživljava 1926. Radnju pokreću likovi iz pretkršćanske, slavenske mitologije, koje je Brlić-Mažuranić, inače i dvostruka kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, stilizirala davši im određene osobine. Posluživši se oblikom bajke i fantastičnim elementima, stvorila je autonomni svijet davnine u kojem se mitski svijet spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Prvo izdanje je imalo šest priča, a u drugom izdanju su dodane još dvije. Croatian Tales of Long Ago (Croatian: Priče iz davnine ), is a short story collection written by the acclaimed children's author Ivana Brlić-Mažuranić (sometimes spelled as "Ivana Berlić-Mažuranić" in English), originally published in 1916 in Zagreb by the Matica hrvatska publishing house. The collection is considered her masterpiece and it features a series of newly written fairy tales heavily inspired by motifs taken from ancient Slavic mythology of pre-Christian Croatia. Croatian Tales of Long Ago are seen as one of the most typical examples of her writing style which has been compared by literary critics to Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien due to the way it combines original fantasy plots with folk mythology. Summary by Wikipedia

Priče iz davnine su opojno vino koje u nas toči ne samo mudrost i dragost i pjesmeni skladotvor, nego i drhtavicu tajne, prizore ljepote i snage, uvide u magičnu geometriju svijeta i čovjeka.

Novo izdanje pustolovnog romana koji se smatra remek djelom klasične dječje literature i koje je uvijek rado čitano. Priča je to o šegrtu Hlapiću malenom kao lakat, veselom kao ptica, hrabrom kao kraljević Marko, mudrom kao knjiga, a dobrom kao sunce, te o njegovom čudnovatom putovanju. To je ujedno priča i o napuštenoj cirkuskoj djevojčici Giti, o majstoru Mrkonji i njegovoj ženi dobra srca. Knjiga donosi radost i veselje svima koji s njom dijele čudesa.

Čudnovate zgode šegrta Hlapića, omiljenog junaka našega djetinjstva, u ovoj raskošno opremljenoj knjizi oslikao je Patricio Alejandro Aguero Marino. Ivana Brlić-Mažuranić postala je klasik već u trenutku kad je objavila Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Njezine rečenice, napisane davno, i naše su rečenice. Razumijemo ih i volimo. Osluškujemo strahove njezinih junaka i plašimo se zajedno s njima. Priče su to što nadrastaju povijest, granice i književne stilove. Uz ime i prezime velike autorice ne treba pisati ni godinu rođenja, a kamoli godinu smrti. Ivana nam još uvijek priča kao da zajedno sjedimo za istim stolom. Naša je dužnost pozorno je slušati kako bismo mlađima znali odgovoriti na pitanje što je to prava i vječna literatura i koje to knjige obvezno moraju stajati na njihovim policama.

Priče iz davnine , glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac. Zbirka je objavljena 1916. u izdanju Matice hrvatske, a drugo izdanje doživljava 1926. Radnju pokreću likovi iz pretkršćanske, slavenske mitologije, koje je Brlić-Mažuranić, inače i dvostruka kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, stilizirala davši im određene osobine. Posluživši se oblikom bajke i fantastičnim elementima, stvorila je autonomni svijet davnine u kojem se mitski svijet spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Prvo izdanje je imalo šest priča, a u drugom izdanju su dodane još dvije. Croatian Tales of Long Ago (Croatian: Priče iz davnine ), is a short story collection written by the acclaimed children's author Ivana Brlić-Mažuranić (sometimes spelled as "Ivana Berlić-Mažuranić" in English), originally published in 1916 in Zagreb by the Matica hrvatska publishing house. The collection is considered her masterpiece and it features a series of newly written fairy tales heavily inspired by motifs taken from ancient Slavic mythology of pre-Christian Croatia. Croatian Tales of Long Ago are seen as one of the most typical examples of her writing style which has been compared by literary critics to Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien due to the way it combines original fantasy plots with folk mythology. Summary by Wikipedia

Priče iz davnine , glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac. Zbirka je objavljena 1916. u izdanju Matice hrvatske, a drugo izdanje doživljava 1926. Radnju pokreću likovi iz pretkršćanske, slavenske mitologije, koje je Brlić-Mažuranić, inače i dvostruka kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, stilizirala davši im određene osobine. Posluživši se oblikom bajke i fantastičnim elementima, stvorila je autonomni svijet davnine u kojem se mitski svijet spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Prvo izdanje je imalo šest priča, a u drugom izdanju su dodane još dvije. Croatian Tales of Long Ago (Croatian: Priče iz davnine ), is a short story collection written by the acclaimed children's author Ivana Brlić-Mažuranić (sometimes spelled as "Ivana Berlić-Mažuranić" in English), originally published in 1916 in Zagreb by the Matica hrvatska publishing house. The collection is considered her masterpiece and it features a series of newly written fairy tales heavily inspired by motifs taken from ancient Slavic mythology of pre-Christian Croatia. Croatian Tales of Long Ago are seen as one of the most typical examples of her writing style which has been compared by literary critics to Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien due to the way it combines original fantasy plots with folk mythology. Summary by Wikipedia

Ivana Brlić-Mažuranić postala je klasik već u trenutku kad je objavila Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Njezine rečenice, napisane davno, i naše su rečenice. Razumijemo ih i volimo. Osluškujemo strahove njezinih junaka i plašimo se zajedno s njima. Priče su to što nadrastaju povijest, granice i književne stilove. Uz ime i prezime velike autorice ne treba pisati ni godinu rođenja, a kamoli godinu smrti. Ivana nam još uvijek priča kao da zajedno sjedimo za istim stolom. Naša je dužnost pozorno je slušati kako bismo mlađima znali odgovoriti na pitanje što je to prava i vječna literatura i koje to knjige obvezno moraju stajati na njihovim policama.

Priče iz davnine , glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac. Zbirka je objavljena 1916. u izdanju Matice hrvatske, a drugo izdanje doživljava 1926. Radnju pokreću likovi iz pretkršćanske, slavenske mitologije, koje je Brlić-Mažuranić, inače i dvostruka kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, stilizirala davši im određene osobine. Posluživši se oblikom bajke i fantastičnim elementima, stvorila je autonomni svijet davnine u kojem se mitski svijet spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Prvo izdanje je imalo šest priča, a u drugom izdanju su dodane još dvije. Croatian Tales of Long Ago (Croatian: Priče iz davnine ), is a short story collection written by the acclaimed children's author Ivana Brlić-Mažuranić (sometimes spelled as "Ivana Berlić-Mažuranić" in English), originally published in 1916 in Zagreb by the Matica hrvatska publishing house. The collection is considered her masterpiece and it features a series of newly written fairy tales heavily inspired by motifs taken from ancient Slavic mythology of pre-Christian Croatia. Croatian Tales of Long Ago are seen as one of the most typical examples of her writing style which has been compared by literary critics to Hans Christian Andersen and J. R. R. Tolkien due to the way it combines original fantasy plots with folk mythology. Summary by Wikipedia