Nedeljka Paravić Książki

Roman o jednom ubojici i njegovom istraživačkom putovanju u carstvo mirisa; roman o ubojici kojeg na zločin nisu nagonile mržnja, ljubav ili očajanje, već jedino njegov nos. Žrtve bijahu mlade djevojke. Priča puna duha, dosjetljivosti, mate, a ispričana tako dobro kao rijetko koja druga. "Parfem! Sretan događaj u književnosti njemačkoga jezika." Nürnberger Nachrichten

Sometimes I whisper it over to myself: Murderess. Murderess. It rustles, like a taffeta skirt along the floor.' Grace Marks. Female fiend? Femme fatale? Or weak and unwilling victim? Around the true story of one of the most enigmatic and notorious women of the 1840s, Margaret Atwood has created an extraordinarily potent tale of sexuality, cruelty and mystery.

Powieść autobiograficzna, jedna z najpiękniejszych książek o Afryce, z wyczuciem wydobywająca różnice między kulturą a naturą, obalająca obiegowe opinie i mity o prymitywizmie mieszkańców Czarnego Lądu. Dzieje duńskiej baronowej, "siostry Szeherezady" jak zwykła o sobie mówić autorka, przeniósł na ekran Sidney Pollack. W nagrodzonym siedmioma Oscarami (1986) filmie niezapomniane kreacje stworzyli Meryl Streep i Robert Redford.

Roman o jednom ubojici i njegovom istraživačkom putovanju u carstvo mirisa; roman o ubojici kojeg na zločin nisu nagonile mržnja, ljubav ili očajanje, već jedino njegov nos. Žrtve bijahu mlade djevojke. Priča puna duha, dosjetljivosti, mašte, a ispričana tako dobro kao rijetko koja druga. "Međunarodna čitateljska publika zaluđena je romanom koji već miriše uspjehom: Parfem." (Liberation, Paris) "Pustolovina čitanja posebne vrste; zamisao izvanredna..." (Svenska Dagbladet, Stockholm) "Parfem! Sretan događaj u književnosti njemačkoga jezika." (Nürnberger Nachrichten)

Jean-Baptiste Grenouille je bešćutna nakaza savršena njuha koji u potrazi za stvaranjem najčarobnijeg mirisa čovječanstva ne preza od monstruoznih zločina. Na povijesnoj pozadini Francuske osamnaestog stoljeća, Süskind oblikuje svojevrsni ''olfaktivni'' triler koji secira izopačeno u pojedincu i društvu, pri čemu se čini da je podli nitkov i zlikovac zapravo uvijek posljedica pokvarenog društva.

Na početku 21. stoljeća u SAD na vlast pučem dolazi hunta koja vlast temelji na religijskom konzervatizmu. Žene se otpuštaju s posla i lišavaju pristupa novcu, dakle ugledu, moći i vlasti. Zabranjeni su pobačaji kao i bilo koja vrsta kontracepcije. Žene su potpuno podređene funkciji materinstva i isključivo o tome ovisi njihov društveni status. One su Supruge, Sluškinje, Marte ili Tetke. Supruge su žene uglednih funkcionara i uglavnom su neplodne. Zbog toga svakom Zapovjedniku vlast dodjeljuje Sluškinju. Sluškinje se regrutiraju od žena udatih drugi put ili onih koje žive u izvanbračnim zajednicama, jer su i drugi brak i izvanbračne veze proglašeni nezakonitima. "Odgajaju" ih u posebnim zavodima, a Tetke su njihove učiteljice i čuvarice. Zadatak im je da rađaju. Seksualni čin sveden je na bestrasni ritual kojem prisustvuju i supruge. Nakon poroda koji se, poput mise, odvija javno, dijete se oduzima majci i dalje se o njemu brine Supruga. Sluškinje za koje se utvrdi da su neplodne, postaju Marte, to jest kućne pomoćnice i kuharice. Kazne za neposluh su drastične... Kritičari nisu slučajno usporedili Sluškinjinu priču Margaret Atwood s Orwellovom 1984, ali ovaj put mračna je budućnost dana iz ženske perspektive: žena je narator, žene su glavna lica, a žene su i najveće žrtve režima.

Fredova pripada kasti Sluškinja u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je prisiljena biti ljubavnica Zapovjednika i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja ponovno naselila. U okruženju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje je svaka neposlušnost drakonski kažnjena, Fredova mora pronaći način za opstanak, balansirajući između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. Njezin osobni cilj je preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli. Ova priča, vrsno ispripovijedana, otkriva autoricu kao "kraljicu distopijskog romana", ističući njezinu pronicavost, duhovitost i ironiju. Iako je Margaret Atwood bila poznata književnica i nagrađivana pjesnikinja, njezina slava je porasla s objavljivanjem ovog romana 1986. godine. S dolaskom Donalda Trumpa na američko predsjedništvo, djelo je ponovno postalo aktualno, a popularnost su dodatno povećale i televizijske adaptacije. Atwood je nedavno primila prestižne književne nagrade, uključujući onu u Pragu i njemačku nagradu za mir, zbog svoje sposobnosti prepoznavanja opasnih društvenih tendencija.