Enrico Cravetto Kolejność książek (chronologicznie)

U ranom srednjem vijeku Europa počinje jačati. Sve važniju ulogu počinju igrati razlike između kršćanskog i muslimanskog svijeta. A pojavljuje se i sila na koju nitko nije računao: Mongoli, a nakon njih i Vikinzi i Normani. U tom periodu dolazi do niza križarskih ratova i provođenja inkvizicije od strane Crkve, koji su do danas ostali najtamnija mrlja na njezinoj povijesti. Kada je riječ o uređenju društva, u srednjem vijeku se razvija vlastelinstvo i feudalna struktura. Crkva jača i uspostavlja se institucija papinstva. Na svjetskoj karti pojavljuju se nova moćna carstva i narodi: jačaju feudalne monarhije Francuska i Engleska, a stvoreno je i Njemačko kraljevstvo. Za početak srednjeg vijeka uzima se propast Zapadnog rimskog carstva, koja se dogodila u 5. stoljeću, i osnivanje prvih barbarskih država germanskih naroda. Kraj srednjeg vijeka označava Kolumbovo otkriće Amerike 1492. godine: tada počinje ono što zovemo Novi vijek.

Položaj seljaka u 18. stoljeću bio je težak. Tretirani su kao tegleće životinje i nisu imali gotovo nikakvih prava. Ipak, nisu svi seljaci bili u jednakom položaju, oni koji su se izborili za komadić vlastite zemlje razlikovali su se od kmetova, kojima se trgovalo kao da nisu ljudska bića. Seljaci nisu uvijek mirno trpjeli svoj položaj, osjećao se nemir koji je povremeno, diljem Europe, prerastao u pobune i ustanke. Radnici se u to vrijeme strašno izrabljuju, loše su plaćeni i jedva preživljavaju. Istodobno nisu dovoljno ujedinjeni kako bi se udružili u borbi za veća prava, pa tek ponegdje, primjerice u Francuskoj 1776. godine, organiziraju štrajkove. Ne miruje ni plemstvo, koje je krajem 18. stoljeća potpuno zahvaćeno revolucionarnim valom. Nezaustavljivo napreduje građanski sloj, koji postaje sve važniji čimbenik društvenog života, pogotovo u politički i ekonomski najrazvijenijim zemljama. Građanski sloj u Francuskoj borio se za uspostavljanje kapitalističkog načina proizvodnje i borio se protiv plemićkog uređenja. U posljednjoj četvrtini 18. stoljeća dva su politička prevrata uzdrmala temelje starog režima: Francuska i američka revolucija. Zbog unapređenja tehnika plovidbe razvija se trgovina, no razvijaju se i kolonije koje počinju tražiti autonomiju.

Mistične piramide, prelijepa Kleopatra, moćni faraoni: povijest Egipta proteže se kroz razdoblje dulje od tri tisuće godine, tijekom kojega se narod uz obalu Nila nije mnogo mijenjao. Povijesni nastanak Egipta možemo smjestiti oko 3100. godine prije nove ere, a doba nezavisnosti trajalo je do 30. godine pr. Kr. kada je postao rimska provincija. Već od samog nastanka Egipat je izravno i neizravno ovisio o faraonu koji je, prema vladarskoj dogmi, bio bog na zemlji i gospodar cijele države. Društvo je bilo raslojeno na službenike, svećenike i seljake, no već su tada svi društveni slojevi bili jednaki pred zakonom. Taj je drevni narod obilježila zanimljiva i složena religija s mnoštvom bogova o kojima su ispripovijedane brojne priče koje tvore vrijednu mitologiju. Književnost, odnosno korištenje jezika u svrhu umjetnosti, u Egiptu se pojavila vrlo rano, pa je opseg tekstova, koji su do danas sačuvani u obliku epigrafskih napisa ili na kopijama papirusa, prilično velik. Bogata i zanimljiva povijest antičke Grčke, filozofski i politički autoriteti poput Aristotela, Platona i Sokrata, te nadasve zanimljiva religijska vjerovanja oduševljavaju i danas te ni u 21. stoljeću ne prestaju biti inspiracija.

Kako je nastao čovjek? U kojem se trenutku jedna od životinjskih vrsta izdvojila i počela misliti, organizirati se u skupine i osnivati prva naselja? Sve odgovore potražite u ovom izdanju ˝Povijesti˝. Ono što danas znamo o podrijetlu čovjeka rezultat je znanstvenog istraživanja iz prve polovice 19. stoljeća i najuzbudljiviji je ishod misaone pustolovine kojoj korijeni zacijelo sežu dalje u prošlost, ali koju je potaknulo poglavito objavljivanje ˝Porijekla vrsta˝ Charlesa Darwina.