
Teorija medija
Autorzy
Parametry
- 211 stron
- 8 godzin czytania
Więcej o książce
U svojoj knjizi Teorija medija Fred Inglis daje mjerodavan prikaz brojnih teorija koje danas zaokupljaju našu pozornost na polju javne komunikacije. Držeći da stanje koje danas zatječemo u masovnim medijima možemo jedino razumjeti osvrnemo li se na prošlost, Inglis iznosi kritičku povijest medija od otkrića fonemskog alfabeta do razvoja satelitskog odašiljanja. Središnje mjesto u tom izvješću zauzima revolucionarni pomak u komunikacijama s Bellovim otkrićem telegrafa u devetnaestom stoljeću, koje je slijedilo tiskovne revolucije, koje su pak posljedica procesa opismenjavanja. Inglis obrađuje teorije koje su pokušale obuhvatiti i razumjeti povijest tog razvoja, od masovne teorije društva frankfurtskih marksista do semiotike i teorije diskursa. Potom pokušava uočiti značenje položaja publike, bilo da je riječ o gledatelju, čitatelju ili slušatelju, u odnosu na predmet teorije, raščlanjujući zadovoljstva i koristi medija i medijske tehnologije. U polemičkom zaključku autor se zauzima za humano i demokratično obrazovanje u kojemu bi razumijevanje medija i medijske tehnologije trebalo biti u središtu zanimanja — postajući zapravo nužnim atributom »dobroga građanina«.
Zakup książki
Teorija medija, Fred Inglis
- Język
- Rok wydania
- 1997
- Oprawa
- (twarda)
Metody płatności
Nikt jeszcze nie ocenił.
- Tytuł
- Teorija medija
- Język
- chorwacki
- Autorzy
- Fred Inglis
- Wydawca
- AGM
- Rok wydania
- 1997
- Oprawa
- twarda
- Liczba stron
- 211
- ISBN10
- 9531810125
- ISBN13
- 9789531810128
- Seria
- Tagi
- Opis
- U svojoj knjizi Teorija medija Fred Inglis daje mjerodavan prikaz brojnih teorija koje danas zaokupljaju našu pozornost na polju javne komunikacije. Držeći da stanje koje danas zatječemo u masovnim medijima možemo jedino razumjeti osvrnemo li se na prošlost, Inglis iznosi kritičku povijest medija od otkrića fonemskog alfabeta do razvoja satelitskog odašiljanja. Središnje mjesto u tom izvješću zauzima revolucionarni pomak u komunikacijama s Bellovim otkrićem telegrafa u devetnaestom stoljeću, koje je slijedilo tiskovne revolucije, koje su pak posljedica procesa opismenjavanja. Inglis obrađuje teorije koje su pokušale obuhvatiti i razumjeti povijest tog razvoja, od masovne teorije društva frankfurtskih marksista do semiotike i teorije diskursa. Potom pokušava uočiti značenje položaja publike, bilo da je riječ o gledatelju, čitatelju ili slušatelju, u odnosu na predmet teorije, raščlanjujući zadovoljstva i koristi medija i medijske tehnologije. U polemičkom zaključku autor se zauzima za humano i demokratično obrazovanje u kojemu bi razumijevanje medija i medijske tehnologije trebalo biti u središtu zanimanja — postajući zapravo nužnim atributom »dobroga građanina«.