Więcej o książce
Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.
Zakup książki
Doba čarobnjaka, Wolfram Eilenberger
- Język
- Rok wydania
- 2019
- Oprawa
- (twarda)
Metody płatności
Brakuje nam tutaj Twojej recenzji.
- Tytuł
- Doba čarobnjaka
- Podtytuł
- Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.
- Język
- chorwacki
- Autorzy
- Wolfram Eilenberger
- Wydawca
- Fraktura
- Rok wydania
- 2019
- Oprawa
- twarda
- Liczba stron
- 400
- ISBN10
- 953358162X
- ISBN13
- 9789533581620
- Seria
- Kategorie
- Ocena
- 3,85 z 5
- Opis
- Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.