Najveće kulture svijeta
Rim
Parametry
- 147 stron
- 6 godzin czytania
Więcej o książce
Obično se kao vrijeme osnutka Rima određuje sredina 8. stoljeća, 753. godina prije Krista. Neka i nama ta godina posluži kao uporište. To je prva godina rimskoga kalendara koji broji godine od osnutka grada Rima, ab urbe condita. Arheološki nalazi iz najnovijega doba potvrđuju već dugo proturječnu teoriju. Doista su na Palatinu pronađeni ostaci kupališta iz sredine 8. stoljeća, to jest iz vremena kada su se prvi naseljenici smjestili u Velikoj Grčkoj i na Siciliji.Situaciju u Italiji u ono doba karakteriziraju velike suprotnosti. Kraj u kojem će nastati Rim poharala su dva velika vala invazije prije samog osnutka grada. Prvi došljaci bili su indoeuropskoga podrijetla i živjeli su u posebnom tipu naselja poznata kao teramara. Vladali su tehnikom obrade bakra i spaljivali su svoje mrtve. Živjeli su u selima trapezastog oblika, a katkad su sela bila građena u močvarnim predjelima.
Zakup książki
Najveće kulture svijeta, Catherine Chamontin, Bojana Zeljko-Lipovšćak, Ivanka Šestan
- Język
- Rok wydania
- 2004
- Oprawa
- (twarda)
Metody płatności
Nikt jeszcze nie ocenił.
- Tytuł
- Najveće kulture svijeta
- Podtytuł
- Rim
- Wydawca
- EXTRADE d.o.o.
- Rok wydania
- 2004
- Oprawa
- twarda
- Liczba stron
- 147
- ISBN10
- 9532400028
- ISBN13
- 9789532400021
- Seria
- Tagi
- Opis
- Obično se kao vrijeme osnutka Rima određuje sredina 8. stoljeća, 753. godina prije Krista. Neka i nama ta godina posluži kao uporište. To je prva godina rimskoga kalendara koji broji godine od osnutka grada Rima, ab urbe condita. Arheološki nalazi iz najnovijega doba potvrđuju već dugo proturječnu teoriju. Doista su na Palatinu pronađeni ostaci kupališta iz sredine 8. stoljeća, to jest iz vremena kada su se prvi naseljenici smjestili u Velikoj Grčkoj i na Siciliji.Situaciju u Italiji u ono doba karakteriziraju velike suprotnosti. Kraj u kojem će nastati Rim poharala su dva velika vala invazije prije samog osnutka grada. Prvi došljaci bili su indoeuropskoga podrijetla i živjeli su u posebnom tipu naselja poznata kao teramara. Vladali su tehnikom obrade bakra i spaljivali su svoje mrtve. Živjeli su u selima trapezastog oblika, a katkad su sela bila građena u močvarnim predjelima.