Bookbot

Zaboravljanje. Alzheimerova bolest

portret jedne epidemije

Więcej o książce

Alzheimerova bolest, neizlječivi progresivni poremećaj pamćenja i prava javnozdravstvena pošast bliske budućnosti, glavni je lik ove sjajne, vrlo čitke i razumljivo pisane knjige. David Shenk usporedno pripovijeda o povijesti istraživanja bolesti, od početka 20. stoljeća kad je dobila ime po dr. Aloisu Alzheimeru koji je prvi otkrio organske promjene (čvoriće i plakove) u mozgu pedesetogodišnje bolesnice, kao i o simptomima i kliničkom tijeku: gubitku pamćenja, prostornoj dezorijetiranosti i sve većoj zbunjenosti. Nakon postavljanja dijagnoze, prosječno je vrijeme preživljavanja oko osam godina, a za manje od pedesetak godina pretpostavlja se da u razvijenim zemljama neće više biti čovjeka koji na neki način neće biti pogođen ovom bolešću. Ovo djelo puno ljudskosti i sućuti nije samo prikaz drama koje se počinje odigravati u obiteljima bolesnika; ono dovodi na scenu liječnike i znanstvenike, smoždene njegovateljice, političare suočene s proturječnim odlukama, kao i same bolesnike s njihovim dirljivim pripovijestima: Walda Emersona, Marka Twaina, Ronalda Reagana i još mnoge nepoznate. Prijevod Lare Hölbling Matković i Ivana Matkovića nadahnut je i osoban, a fotografiju na naslovnici potpisuje Marina Leskovar.

Zakup książki

Zaboravljanje. Alzheimerova bolest, Ivan Matkovic, David Shenk, Lara Hölbling Matković, Irena Miličić

Język
Rok wydania
2005
Oprawa
(miękka)
Jak tylko się pojawi, wyślemy Ci wiadomość e-mail.

Metody płatności

Nikt jeszcze nie ocenił.

Tytuł
Zaboravljanje. Alzheimerova bolest
Podtytuł
portret jedne epidemije
Język
chorwacki
Wydawca
Algoritam
Rok wydania
2005
Oprawa
miękka
Liczba stron
247
ISBN10
9532202773
ISBN13
9789532202779
Seria
Opis
Alzheimerova bolest, neizlječivi progresivni poremećaj pamćenja i prava javnozdravstvena pošast bliske budućnosti, glavni je lik ove sjajne, vrlo čitke i razumljivo pisane knjige. David Shenk usporedno pripovijeda o povijesti istraživanja bolesti, od početka 20. stoljeća kad je dobila ime po dr. Aloisu Alzheimeru koji je prvi otkrio organske promjene (čvoriće i plakove) u mozgu pedesetogodišnje bolesnice, kao i o simptomima i kliničkom tijeku: gubitku pamćenja, prostornoj dezorijetiranosti i sve većoj zbunjenosti. Nakon postavljanja dijagnoze, prosječno je vrijeme preživljavanja oko osam godina, a za manje od pedesetak godina pretpostavlja se da u razvijenim zemljama neće više biti čovjeka koji na neki način neće biti pogođen ovom bolešću. Ovo djelo puno ljudskosti i sućuti nije samo prikaz drama koje se počinje odigravati u obiteljima bolesnika; ono dovodi na scenu liječnike i znanstvenike, smoždene njegovateljice, političare suočene s proturječnim odlukama, kao i same bolesnike s njihovim dirljivim pripovijestima: Walda Emersona, Marka Twaina, Ronalda Reagana i još mnoge nepoznate. Prijevod Lare Hölbling Matković i Ivana Matkovića nadahnut je i osoban, a fotografiju na naslovnici potpisuje Marina Leskovar.